Tuesday, May 10, 2016

Abut husi espiritu nasionalisme mak Grupuisme no Sukuisme





Ema barak mak sempre koalia konaba nasionalime kuandu ita ligadu ba oinsa atu fo ita nia an tomak hodi defende nasaun ka rai ida ne’ebe ita moris ba.
Hau hakarak esplika oituan termu nasionalismu ne’e mai husi ne’ebe.
Iha tempu beala no avo sira nian iha tinan hirak liu ba kotuk, ema sira moris ho grupu-grupu ne’ebe sei iha relasaun familia (dexendente no axendente). Iha tempu ne’ebe avo sira ne’e sempre moris tuir sira nia familia (relasaun ran) ho grupu kik oan sira iha ai laran.  Nudar ema (populasaun) ne’ebe hela depende ba ai han (nomaden). Populasaun iha altura ne’eba labele hela metin iha fatin tamba dependente liu ba aihan natural (hahan natural no animal) iha ai laran.  Husi tempu ba tempu, povu komesa aumenta barak. Logikamente, kuandu ema ka povu aumenta barak, dependensia ba ai han natural iha ai laran mos komesa bo’ot. Ho situasaun ida ne’e komesa mosu hanoin a’at ba malu no komesa implementa termu ida dehan “Hukum Rimba” semak maka’as nia mak domina sira seluk. Entau grupu sira ne’e ida-idak tenke buka meus oinsa para atu defende an hodi mantein sira nia grupu. Husi ataka malu ne’e mosu ona sintidu grupuisme hodi luta hasoru inimigu husi grupu seluk ho bele defende an no kontinua iziste.
Husi sintidu grupuisme ne’e muda ba sukuisme, depois ba divizionisme, regionisme to’o ikus liu nasionalisme.
Hare husi mudansa sintidu husi nivel kik liu to’o leten a’as ne’e ho sintidu ne’ebe hanesan, katak atu defende sem fronteira (no limit) ezistensia husi grupu ka nasaun ne’ebe nia partensia ba.

Depois de Timor-Leste ukun an, ema barak mak hakilar espiritu nasionalisme iha publiku hodi fo hanoin ba ita hotu hodi firme nafatin hadomi rai Timor sem fronteira. Tamba ho razaun ida katak nasaun Timor-Leste molok ukun an ne’e liu husi prosesu ida ne’ebe naruk no difisil tebes tamba tenke hakruk ba nasaun kolonialista sira hanesan Portugal, Japan no Indonesia.

No comments:

Post a Comment