Ema barak mak
sempre koalia konaba nasionalime kuandu ita ligadu ba oinsa atu fo ita nia an
tomak hodi defende nasaun ka rai ida ne’ebe ita moris ba.
Hau hakarak
esplika oituan termu nasionalismu ne’e mai husi ne’ebe.
Iha
tempu beala no avo sira nian iha tinan hirak liu ba kotuk, ema sira moris ho
grupu-grupu ne’ebe sei iha relasaun familia (dexendente no axendente). Iha
tempu ne’ebe avo sira ne’e sempre moris tuir sira nia familia (relasaun ran) ho
grupu kik oan sira iha ai laran. Nudar
ema (populasaun) ne’ebe hela depende ba ai han (nomaden). Populasaun iha altura
ne’eba labele hela metin iha fatin tamba dependente liu ba aihan natural (hahan
natural no animal) iha ai laran. Husi
tempu ba tempu, povu komesa aumenta barak. Logikamente, kuandu ema ka povu
aumenta barak, dependensia ba ai han natural iha ai laran mos komesa bo’ot. Ho
situasaun ida ne’e komesa mosu hanoin a’at ba malu no komesa implementa termu
ida dehan “Hukum Rimba” semak maka’as nia mak domina sira seluk. Entau grupu
sira ne’e ida-idak tenke buka meus oinsa para atu defende an hodi mantein sira
nia grupu. Husi ataka malu ne’e mosu ona sintidu grupuisme hodi luta hasoru
inimigu husi grupu seluk ho bele defende an no kontinua iziste.
Husi
sintidu grupuisme ne’e muda ba sukuisme, depois ba divizionisme, regionisme
to’o ikus liu nasionalisme.
Hare
husi mudansa sintidu husi nivel kik liu to’o leten a’as ne’e ho sintidu ne’ebe
hanesan, katak atu defende sem fronteira (no limit) ezistensia husi grupu ka
nasaun ne’ebe nia partensia ba.
Depois
de Timor-Leste ukun an, ema barak mak hakilar espiritu nasionalisme iha publiku
hodi fo hanoin ba ita hotu hodi firme nafatin hadomi rai Timor sem fronteira.
Tamba ho razaun ida katak nasaun Timor-Leste molok ukun an ne’e liu husi
prosesu ida ne’ebe naruk no difisil tebes tamba tenke hakruk ba nasaun
kolonialista sira hanesan Portugal, Japan no Indonesia.
No comments:
Post a Comment