Saturday, July 12, 2014

Pratika Prostituisaun Iha Timor Leste ho ninia Impaktus


Introdusaun: 


Pratika prostituisaun iha mundu ba ohin loron ne’e buras no kontinua eziste no konsidera hanesan parte ida husi moris humanu nian. Iha rai balun, maske iha lei forte teb tebes hodi bandu ema halo aktividades prostituisaun maibe realidade hatudu katak ho prezensa lei deit la konsege halakon no minimiza hahalok prostituisaun. Iha nasaun balun, iha Europea, sira legaliza ona pratika prostituisaun nudar aktividade legal, nebe lei proteje no fo dalan ba sira hodi halo aktividade prostituisaun tamba konsidera ona hanesan parte ida husi negosiu, naran katak labele uza violensia fisiku ka mental hasoru prostitutas sira.

Prostituisaun ne’e simplesmente defini hanesan asaun transaksaun ema ida ba ema seluk hodi halo relasaun sexual hodi hetan osan, prezenti no seluk tan.  Iha aktividades prostituisaun nian nebe involve ema datoluk hodi organiza, fasilita, no maneja aktividade ne’e. Ema nebe organiza prostituisaun ne’e bolu iha termu Bahasa Melayu karik Germo, iha termu lingua englesh bolu Pimps (if male) ba ema mane sira no Madams (if female) ba ema feto sira. Klientes sira nebe iha relasaun ba prostitutas sira, iha nasaun balun hanesan North America sira bolu Johns or Trick no iha nasaun British sira bolu Punters. Termus hirak ne’e uza hanesan lingua informal ka bahasa slang nebe aplika deit ba enviromentu ida ne’e. Prostituisaun ne’e konesidu ho lian Indonezia karik bolu Pekerja Sex Komersial (PSK). Agora iha timor seidauk iha termu spesifiku ida maibe babain ema dehan deit feto puta ka ema a’at.

Problema prostituisaun ne’e ita konsidera nudar grupu krime organizadu nebe ho natureza nebe komplikadu tebtebes bainhira ita liga ho external factors and internal factors. Ligadu ba external factors maka ita koalia konaba Organized Crime Group or Transnational Crime nebe kompostu husi Human Trafficking (Trafiku Humanu), Smuggling People (Penyeludupan manusia-Kontrabandu), drugs (Drogas), Money Laundering, no seluk tan. Faktus hatudu katak, iha rai barak nebe numeru prostituisaun a’as sempre iha posibilidade bo’ot ba sirkulasaun drogas no volume krime mos bele aumenta, tamba ema barak mak involve an iha laran, bele hamosu sistema premanisme ka gang ka ema bolu maun bo’ot. Internal Factors ne’e relasaun ho prostitutas sira nebe involve husi feto Timor oan tamba razaun kampu de serviso laiha para sustenta sira nia moris lorloron nian. Bele lee iha intervista exlusivu nebe halo husi CJITL ho feto timor nebe involve an iha vida prostituisaun nebe Published 24 May 2011. Fatores sira ne’e iha inter ligasaun ba malu bainhira prostituisaun buras iha fatin ida. Realidade hatudu katak pratika prostituisaun iha rai laran ne’e maioria mai husi nasaun seluk nebe mai serviso dupla, tamba sira serviso iha bar no involve mos pratika prostituisaun

Bazeia ba Kodigu Penal Timor Leste nian (2010) Artigu 166 konaba Fa’an Ema, Kontiudu husi artigu ne’e mak hanesan “Se maka, iha situasaun ne’ebé la tama iha artigu 163 nia previzaun (artigu 163 ne’e konaba Trafiku ema), ho aktu ka tranzasaun naran ida, transfere ema ka ema grupu ida ba ema ka ema grupu seluk hodi simu hanesan pagamentu kuantia uma ka kontrapartida, rekompensa ka vantajen seluk sei hetan pena prizaun tinan 2 too tinan 8.”  Bazeia ba artigu mensionadu iha leten hatudu katak ema ne’e fa’an ema ne’e it abele konsidera nudar “germo” tamba nia fa’an ema ida ba ema datoluk hodi hetan lukru ka osan, ka prezente nst.

Artigu seluk nebe bele aplika ba pratika prostituisaun nee maka  Kodigu Penal Timor Leste nian (2010) Seksaun III Konaba Explorasaun Seksual “ Artigu 174-Explorasaun Seksual ba ema datoluk ka ema seluk. Kontiudu husi artigu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e :
1.  Se maka, ho intensaun atu hetan lukru ka uza aktividade ne’e hanesan nia servisu loro-loron, fasilita ka, oin naran ida, kontribui ba ema seluk atu ezerse prostituisaun ka pratika aktu seksuál seluk sei hetan pena prizaun tinan 3 too tinan 10.
2.  Ajente sei hetan pena prizaun tinan 4 too tinan 12, kuandu iha mós sirkunstánsia sira-ne’ebé tuirmai ne’e ruma:
a) Explorasaun ba vítima ne’ebé hasoru abandonu ka nesesidade ekonómika;
b) Violénsia, ameasa grave ka koasaun ba vítima;
c)  Vítima nia deslokasaun hosi país iha ne’ebé nia moris ka
hela ba país seluk;
d)  Retensaun ba vítima nia dokumentu ba identifikasaun ruma

Lei ne’e hakerek klaru katak ema nebe nudar Germo (Madam-Pimp) sei hetan kastigu nebe todan husi tinan 3 to’o tinan 10 depende mos ba sirkumtansia nebe iha, se karik aplika sirkumtansia agravadu bele hetan pena tinan 12. Iha kodigu penal nee la defini ema pesoal ka prostituta nebe involve an iha pratika prostituisaun, lei ne’e aplika deit ba ema nebe fasilita, organiza fatin, ema hodi halo relasaun sexual (Madam-Pimp). Lei ne’e loke dalan ba ema pesoal ka prostituta hodi halo prostituisaun ho tipu ida privadu (private), ne’e laiha ema datoluk mak organiza maibe sira rasik mak kontak malu ho kliente hodi halo hahalok sexual nian. Prostitutas sira sempre livre husi kodigu penal ne’e tamba konsidera sira hanesan vitima, klaramente laiha lei penaliza sira nia aktus. Tuir dotrina lei nian katak “ se lei laiha atu penaliza aktus ruma ne’e signifika katak krime laiha” (Nullum Crimen, nulla poena sine lege). Tamba ne’e kuandu lei laiha atu prosesa no fo punisaun ba ema ida ne’e  signifika katak krime laiha tamba la kontra lei ruma.

Iha Timor Leste, liu-liu iha kapital Dili, pratika prostituisaun komesa buras nebe involve husi feto estranjeirus no feto lokal sira. Feto estranjeiru babain uza tipu prostituisaun Brothel ou uma prostituisaun nebe sira uza bar ka karaoke fatin nudar fatin prostituisaun no bele mos uza tipu private ka privadu. Tipu ida ne’e prostitutas sira kontaktu deit sira nia kliente hodi halo hahalok sexual nian iha fatin nebe sira rasik determina.  Ba feto lokal ka feto timor dala barak sira aplika mos tipu prostituisaun brothel, private no street prostituisaun. Klaramente pratika prostituisaun existe duni iha ita nia rain maske seidauk abertamente sei subar-subar hela (covert) karik ita kompara ho nasaun seluk.

Prostituisaun hanesan hahalok ida nebe sosiedade tomak la aseita, tamba konsidera dezmoraliza nia an ka moral laiha, mal edukadu, no ema nebe lakon ona dignidade nudar humanu. Komunidades sira sempre expresa sira nia hanoin katak ema nebe involve an iha vida prostituisaun ne’e hatun dignidade nudar ema humanu, kontra kultura no relijiaun, nst. Efeitu husi prostituisaun laos deit hatun dignidade no moral sira nian, maibe bele hadaet moras hanesan : HIV/AIDS, Syphilis, nst  ba ema seluk nebe bele kauza ema mate tamba to’o agora seidauk iha aimoruk ida mak bele kura moras HIV/AIDS.

Tipus prostituisaun en jeral :
1.        Prostituisaun iha dalan (street Prostitution)
Prostitutas sira ba iha dalan ibun, parke, tasi ibun no fatin publiku hodi hein ema ou mane sira mai bolu hodi ba halo relasaun sexual. Iha tipu ida ne’e parte rua entre mane ho feto bele determina fatin ba sira nia destinasaun hodi halo pratika sexual.

2.        Prostituisaun iha uma laran (brothel)
Tipu prostituisaun ida nee, feto sira halibur malu iha uma laran hodi hein deit ema mane sir aba halo relasaun sexual. Dalaruma sira uza fatin hanesan bar no diskoteka sira nebe iha lisensa negosiu nian maibe au mesmu tempu bele utiliza fali ba pratika prostituisaun.

3.    Prostituisaun liu husi kontaktu malu no transporte (Escort)
Prostituta (prostitute) sira uza meus komunikasaun hanesan telefoni hodi kontaktu ba sira nia kliente hodi halo relasaun sexual iha fatin nebe sira determina hanesan iha hotel, apartamentu, ou iha kliente sira nia uma, nst. Aleinde kontaktu diretamente,dalaruma mos liu husi ajensia ka ema nebe organiza no fasilita.  Metode ida ne’e konesidu liu iha parte eropa nian. Sira uza ajensia hodi fasilita aktividade ne’e, ajensia mak kontaktu parte rua ne’e, kliente ho prostitute hodi hasoru malu.

4.     Prostituisaun Privadu (private)
Tipu ida ne’e similar ou atu hanesan escort, Sira prostituta (prostitute)  no kliente sira kontaktu malu hodi halo relasaun sexual, maibe dala barak halo iha deit uma privadu laran no bele mos ba hotel ka apartamentu.

5.   Prostituisaun iha Club, Bar : tipu prostituisaun ne’e babain sira iha fatin permanente hodi halo serviso hanesan servidor iha Bar no Karaoke hodi hein kliente sira nia vizita. Fatin nebe atu utiliza halo hahalok sexual bele iha brothel ka fatin nebe sira hela ba ka bele mos ba fatin seluk tuir kliente sira nia hakarak.
6.        No tipus seluk tan.

Oinsa maneira de operasaun prostituisaun iha Timor Leste no iha rai balun :
Prostituisaun konsidera nudar grupu krimi organizadu nebe opera no involve husi ema ema barak hodi nune bele hetan susesu diak. Ema hirak ne’e mak opera grupu krime organizadu ne’e sai buras no eziste iha rai hotu-hotu iha mundu inklui Timor Leste. Maneira de operasaun mak hanesan tuir mai ne’e :
1.Madam ou iha timor karik bolu MAMI : Ema (feto) ne’e mak hanesan manajer ba pratika prostituisaun nian, nia mak lidera no kontrola iha prostituisaun nia knuk. Feto ne’e mak responsabilidade ba kontratu, selu osan, hasoru malu ho klientes sira hodi deside folin no fatin ba pratika hahalok sexual nian no responsabiliza ba salariu prostitutas sira.

2.  Procurer and Pimp ou babain bolu Germo : Ema ne’e mak organiza no fasilita feto sira hodi serviso nudar prostitutas. Germo nia servisu ne’e bele fasilita no foti feto sira rai ida ba rai seluk.

3.   Transporter : Ema ne’e nia serviso maka oinsa tula feto prostitutas sira husi fatin ida ba fatin seluk ka husi sidade ida ba sidade seluk. Ema ne’e mak responsabilidade konaba selu ka kolekta osan no transporta feto ba klientes sira.

Tipu  Prostituisaun iha Timor Leste :
Ita nia nasaun maske foin ukun an iha tinan 2002, tinan 12 ukun an maibe realidade ita labele nega katak komesa mosu ona pratika prostitusaun iha rai laran, liu-liu iha Dili nudar kapital nasaun nian.  Modus operandi nebe aplika iha pratika prostituisaun ne’e iha maneira oioin hodi dezvia ema nia hanoin liu-liu parte seguransa sira. 
Bazeia ba observasaun, tipu ou metode prostituisaun iha Timor Leste mak hanesan tuir mai ne’e :
1.  Privadu (private); katak feto prostituta bele kontaktu ba sira nia kliente mane sira ou vice versa, hodi determina fatin hodi halo pratika relasaun sexual. Babain ema sira nee utiliza fatin hanesan hotel no fatin nebe sira senti seguru ba sira. Tipu ida ne’e maioria halo husi ema timor oan no mos bele ema estranjeirus sira.

2.  Iha uma permanente ba prostituisaun (brothel) ; Modus operandi nee aplika husi feto Timor no feto estranjeirus nebe hela iha timor. Tipu prostituisaun ida ne’e feto sira ba hein deit iha fatin  permanente ka uma hodi hein vizitor sira.

3.  Bar, Club no Karaoke fatin ; Modus operandi ida nee mak maioria feto estranjeirus sira aplika hodi halo pratika prostituisaun. Feto sira babain halo serviso dupla tamba halo finzi serviso iha bar no karaoke fatin hodi hein kliente no visitor sira.

Kauzas hamosu Prostituisaun :
Kauza ba pratika prostituisaun iha rai laran ne’e ho razaun barak :
Ø  Feto Lokal (Timor)
1. Ema nebe involve an iha vida prostituisaun tamba falta atensaun no kontrola husi familia uma laran. Familia mak fundasaun ba buat hotu, hanorin moral, valor moris nian, no dixiplina iha interaksaun ho ema seluk no sosiedade en jeral.

2.    Fe’e ka fiar ba maromak laiha ka mihis, tamba liu husi relijiaun ita hametin ita nia fee haforsa mos ita nia moral.

3.    Fator ekonomia, Moris iha situasaun kiak no mukit nia laran bele sai tentasaun bo’ot ba ema ida hodi involve an iha vida prostituisaun nian laran.

4. Iha paradigma ida katak liu husi vida prostituisaun bele lalais no fasil liu hetan osan barak (la aplikavel ba hotu-hotu).

Ø  Feto Estranjeirus :
1.    Sira vitima husi trafiku humanu nebe organiza no fasilita husi ema datoluk .
2.    Sira involve an iha vida prostituisaun tamba problema ekonomia uma laran.
3.    Laiha kampu de trabaliu ba sira iha sira nia rain rasik.
4.    No fatores sira seluk tan.

Impaktu prostituisaun ba iha futuru :
Prostituisaun ne’e parte ida husi grupu organizadu nebe seriu atu tau atensaun maximu, ne’e duni karik laiha intervensaun rapida husi orgaun estadu no sosiedade en jeral bele buras no eziste makaas (mengakar) iha ita nia rai laran. Tamba ne’e ita la kombate bele hamosu problema nebe komplikadu tebes tamba prostituisaun sempre iha relasaun ho drogas, trafiku humanu smuggling ka penyeludunpan no seluk tan iha futuru mai. Aleinde ligadu ba iha grupu krime organizadu, prostituisaun ne’e rasik bele kauza hamosu efeitus ba social, psikolojikal, saude nst. Efeitu ba saude nee bele hadaet moras oioin ba ema seluk no ba sira nia familia rasik.

Tamba saida mak prostituisaun eziste nafatin iha Dili laran :
Ezistensia pratika prostituisaun iha kapital Dili nebe involve husi feto estranjeirus kontinua buras maske simplemente identifikadu husi parte kompetente hanesan Polisia no Parte Imigrasaun nian. Klaru katak ema nebe organiza no fasilita (Germo) ema seluk ba ema datoluk nee konsidera krime, iha kodigu penal mos defini klaramente maibe realidade hatudu katak pratika prostituisaun sei kontinua buras ba bebeik. Hakerek nain hare iha parte balun nebe konsidera hanesan obstaklus, mak hanesan tuir mai ne’e :
1.    Iha fator forsa sosial balun nebe ita bele dehan suporta no proteze hela aktividades hirak ne’e. Forsa sosial ne’e mai husi forsa massa (kekuatan massa), ema sira ne’e mak dalaruma proteze hela aktividades immoral nee iha ita nia rai laran. Kekuatan massa ne’e mai husi ema sivil no bele mos mai husi ema law enforcer (penegak hokum) no ema nebe iha power ka influensia masa.

2. Forsa sosial seluk tan mak Kekutan Uang (forsa osan), ema nebe organiza no fasilita aktividades prostituisaun ne’e uza osan hodi selu ema hodi proteze sira, iha timor babain ema bolu backing. Iha termus korupsaun nian karik ita dehan Patronage and bribery karik involve ema public officer balun. Asaun ne’e ita kategoria ba korupasaun ida mos tanba involve husi public officer or government employment. Iha akaziaun ida ne’e bele mosu mos Bribe “ taking money in exchange of favor” tamba simu osan ona husi pimp ka procurer ka germo sira, entau sira hakarak ka lakohi tenke proteze ema sira ne’e. Politika selu favor ba malu, ne’e la signifika tenke osan maibe bele mos ho buat seluk ka material balun nebe iha valor.

3. Ba tipu prostituisaun privadu (private prostitution) ne’e susar atu halo lakon tamba tamba difisil atu detekta ema sira ne’e. Sira la uza germo hodi fa’an ba ema ba ema datoluk maibe sira prostitutas mak diretamente kontaktu ba sira nia kliente sira bainhira hakark halo relasaun sexual. Tamba ne’e susar atu halakon tanba sira laiha fatin statiku no permanente.

4. Ita laiha lei konaba pesoal (prostitute) nebe fa’an nia an rasik tamba lei kodigu penal ne’e fo punisaun ba deit ema nebe fa’an, fasilita, organiza (Germo-Madam-Pimp) prostituisaun.

Rekomendasaun no solusaun kombate prostituisaun :
1.    Estadu kria kampu de servisu atu nune ema hotu bele serviso hodi sustenta moris lorloron nian, bele resolve problema ekonomia uma laran nian.
2.    Halo pasa revista (raid) ba fatin ba bars no karaoke sira nebe iha Dili laran hodi limita no prevene pratika prostituisaun iha rai laran.
3.    Parte Intelijensia tenke halo vijilanzia maximu hodi detekta no lokaliza fatin prostituisaun no ema sira nebe involve direita hanesan procurer no madam (Germo dan Mami) no prostitutas sira.
4.    Aplika lei kodigu penal Timor nian seksaun III Konaba Explorasaun Seksual “ Artigu 174-Explorasaun Seksual ba ema datoluk ba Germo sira.
5.    Sei bele karik kria mos lei ida konaba bandu totalmente pratika prostituisaun no fo punisaun ba ema pesoal ka prostitutas sira nebe involve an iha vida prostituisaun atu nune sira tauk no hado’ok an husi hahalok immoral nee.
6.    Parte Imigrasaun tenke kontrola ema estranjeirus nebe tama sai iha ita nia rai laran tamba feto sira nebe involve an iha prostituisaun ne’e laos viza servisu nian maibe viza tourist nian.
7.    Bele aplika mos artigu 163 konaba “Trafiku ba Ema” ba ema ema estranjeirus ka lokal nebe organiza, fasilita no transporte ema husi rai seluk mai ita nia rain hodi halo pratika prostituisaun.
8.    Ba feto timor oan, familia no inan aman mak fator importante hodi kontrola sira nia oan feto sira, eduka no fo moral hodi labele monu ba tentasaun.

==========================================================

References :
http://en.wikipedia.org/wiki/Prostitution
http://prostitution.procon.org/view.answers.php?questionID=000096
Lecture Note of Sir. Rhem Rick N. Corpuz Ph.D in Organized Crime (Prostitution) 2013. 


Obrigado ba leitor sira......

Author : Dias, Akilis

1 comment: